Bazea ba rezultadu pre-eliminary husi peskiza nasional iha labarik
(idade 5-17 ) nain 142,200 mak involve iha servisus loron-loron hodi
ajuda familia, hanesan hala’o vida negosiu,servisu iha uma laran no
maioria iha vida agrikultura sira ne’ebe iha area rural.
Diretor
Jeral Estatistika, Elias dos Santos hateten peskiza ne’e importante
tebes ba governu atu bele trasa planu hodi redus numeru forsa trabalho
infantil iha Timor –Leste.
Nia dehan, metodu peskiza ne’ebe sira
uza mak halo analiza ba rezultadu sensus uma kain 2015 no halo
intervista ba uma kain 1755 ( hanesan sampel).
“Munisipio hat mak
numeru forsa trabalho infantil aas hanesan Dili, Baucau, Ermera,
Bobonaro tanba numeru labarik barak,”nia hateten iha workshop nasional
kona ba forsa trabalho infantil, iha Dili.
Nia dehan, peskiza ida ne’e primeira vez halo iha Timor-Leste ne’ebe hetan apoiu husi Internasional Labour Organization (ILO).
Iha
parte seluk, reprezentante Konfederasaun Sindikatu Timor –Leste (KSTL),
Jose da Conceição da Costa hateten dadus ne’e refleta duni situasaun
real Timor nian, tanba labarik barak involve iha servisu.
“Labarik
sira iha munisipio hotu involve iha servisus, agora ida ne’ebe mak ita
kombate uluk, ita labele halo dala ida deit, tenke faze pur faze,” nia
hateten.
Tanba ne’e,nia sujere governu tenke identifika prioridades, tanba involvementu labarik iha tipu servisu hotu.
“Tipu servisu saida mak ita tenke kombate uluk, agrikultura ou sira seluk,” nia dehan.
Nia hateten, labarik bele involve iha servisu maibe servisus ne’ebe kmaan no la fo impaktu ba sira nia saude no edukasaun.
Entretantu
Sekretario Estado Politika Formasaun Profesional e Empregu (SEPFOPE),
Ilidio Ximenes da Costa rekonese numeru forsa trabalho infantil aas iha
rai laran.
Agora dadaun, nia hateten governu prepara hela planu
asaun nasional ida hodi sai matadalan ba programas hotu (governu no
parseirus nian) atu implementa hodi redus numeru trabalho infantil iha
rai laran.
“Presiza halo kampanha liu husi media sosial no programa visualizasaun iha TV atu muda ema nia hanoin,” nia hateten.
Nia husu, mos ba entidade hotu atu kontribui halo sosializasaun informasaun ba iha baze kona ba direitu labarik nian.

Tidak ada komentar:
Posting Komentar